Početna / Intervju / Intervju sa Žarkom Bojićem, autorom nagrađene zbirke pjesama ”Stazom predaka”

Intervju sa Žarkom Bojićem, autorom nagrađene zbirke pjesama ”Stazom predaka”

Razgovaramo sa pesnikom Žarkom Bojićem, jednim od učesnika “Drinskih susreta” i autorom čija je knjiga poezije “Stazom predaka” proglašena za Knjigu godine u izdavačkoj kući “ASoglas”.

ASinfo: Od kada pišete, šta ste po zanimanju, čime se bavite?Kakva je vaša angažovanost na polju književnosti? Recite našim čitaocima reč dve o sebi. 

-Počeo sam da pišem prije nekih desetak godina. Poezija mi je oduvijek privlačila pažnju, posebno epska. Od malena  sam zavolio gusle, koje su u mojem kraju sastavni dio tradicije. Iako nijesam naučio da pjevam uz njih, gusle su me najviše ohrabrile da pišem. Završio sam srednju školu u zanimanju elektrotehničar. Kroz taj period skromnog obrazovanja naučio sam veliki broj pjesama, koje i sada znam napamet. Trenutno radim kao električar. Iako imam dosta obaveza uspijevam da odvojim vrijeme za pisanje.

ASinfo: Vaša zbirka pesama “Stazom predaka” izašla je iz štampe početkom 2019. godine, tematika njenih pesama usko je povezana sa trenutnim dešavanjima u Crnoj Gori, gde se pored jezika i pisma, pokušavaju oteti i svetinje. Nameće se utisak da je vaša knjiga donekle proročki naslutila događaje. Možete li nam nešto više o tome reći. 

-Nije teško bilo naslutiti sve ovo što se dosad dešavalo i što se trenutno dešava kod nas u Crnoj Gori. Negativan i progoniteljski odnos aktuelne vlasti prema srpskom narodu u Crnoj Gori, odricanje od prošlosti kroz falsifikovanje istorije, stvaranje novog, nakaradnog jezika, u kome se izmišljaju nove riječi i nova slova, koji gubi smisao književnog, formiranje lažne Crkve i drugi pritisci na odricanju sopstvenog identiteta, morali su na kraju dovesti do progona Srpske pravoslavne crkve i pokušaja njenog otimanja.

Mi koji živimo u Crnoj Gori i koji ne želimo da se odreknemo srpskog porijekla, većinom smo osjetili na svojoj koži razne vidove pritiska i selektivni odnos i svjesni smo negativnosti svega i opasnosti koje može da donese jedna takva nezdrava atmosfera.

ASinfo: Nagrađeni ste kao epski pesnik i to je istaknuto kao veliki doprinos očuvanju tradicije i kolektivne svesti kod naroda. Šta za vas znači nagrada? Ukratko nam recite nešto i o književnom postupku u knjizi, akrostihu i konačnoj poruci koju nosi vaša knjiga u celini.

-Prijatno sam se iznenadio što je moja knjiga proglašena za najbolje izdanje u okviru izdavačke kuće ASoglas. Iako sam očekivao da bude zapažena po neobičnosti forme kojom je pisana, svjestan sam kolika je konkurencija među toliko dobrih i vrijednih izdanja. Priznajem, da je za pisanje akrostiha u formi koju sam osmislio , potrebna hrabrost. Imao sam baš veliki zadatak da sve uklopim u jednu cjelinu i dam pjesmi konačan smisao. Ova nagrada mi je ujedno potvrda da sam izuzetno uspio u tome i da sam štampao svoju knjigu na pravoj adresi, gdje postoji objektivnost,  gdje se cijeni vrijednost. Knjiga ima originalnu poruku, jasnu i nedvosmislenu, upućuje na jedan jedini put kojim moramo ići, a to je staza naših predaka.

ASinfo: Šta za vas znači epika? Da li danas epski pesnik i epska poezija, često spevana i uz gusle ima svoje mesto u savremenoj književnosti?

-Epska poezija u današnjem vremenu ima velike šanse da bude popularna, posebno što su gusle našle svoje mjesto u svjetskoj kultunoj baštini. Gusle su u našem vremenu dobile novu dimenziju, način pjevanja je promijenjen. Dobar guslar mora da bude umjetnik u kazivanju, dramskom izvođenju. Samim tim i od epskog pjesnika se traži pjesma koja će da zadovolji jačinom stiha i bogatim tematskim sadržajem.

ASinfo: Kakvi su vaši planovi za budućnost, imate li u planu štampati novu knjigu i kakve bi tematike ona bila?

-Moja knjiga epskih pjesama „Budimo ljudi“ uskoro će se naći pred čitaocima. Jedna od pjesama je posvećena blaženopočivšem patrijarhu srpskom Pavlu od njegovog rođenja do upokojenja. Ostale pjesme oslikavaju događaje iz prošlog vijeka, od junačkog podviga Gavrila Principa, kroz borbe, stradanja i iskušenja naroda do momenata razočarenja u nova vremena kada se poništavaju i nestaju vrijednosti zbog kojih su se naši preci borili i na kojima smo uspjeli da opstanemo.

Planiram i da se oprobam u proznom pisanju, nadam se da ću se do kraja godine predstaviti sa jednim romanom.

ASinfo: I za kraj razgovora. Koja bi vaša poruka bila čitaocima?

– Pjesnik može najbolje poslati poruku  kroz svoje stihove. Ipak, jedna dobronamjerna poruka svima  je da moramo čuvati svoje kulturno nasleđe, da ne dozvolimo da nam političari i razni prevaranti, radi ličnih interesa, sakate  jezik i uništavaju  kulturu. Da znamo ko smo i da u našu borbu uključimo što više ljudi. Samo zajedničkim trudom možemo sačuvati sebe i svoju kulturu od prljave bujice  izazvane sa zlom namjerom da izbriše naše kolektivno pamćenje.

Razgovor vodila : Nevena Milosavljević, prof srpske književnosti i jezika

O Dejan Spasojević

Proverite i

Uskoro zbirka pjesama ”Razgovor sa dušom” – Stojanka Kosorić

ASinfo: Uskoro iz štampe izlazi vaša prva knjiga ”Razgovor sa dušom”, izdvač je ASoglas iz …

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *